Na portalu Webtribune 15. maja 2022. godine objavljen je članak s naslovom u kojem se tvrdi da je “Rusija odlučila” da će vratiti NATO na granice iz 1997. godine:

RUSIJA ODLUČILA I NEMA POVRATKA: Vratićemo NATO na granice iz 1997. godine svim raspoloživim sredstvima

Iako se to iz navedenog naslova može zaključiti, nije tačno da je Rusija zvanično bilo šta odlučila. U članku se, zapravo, navodi izjava jednog od poslanika ruske Državne dume, Olega Morozova, koja je predstavljena kao zvanična ruska odluka.

Povratak NATO na granice iz 1997. godine je strateški zadatak za Rusiju koja će to pokušati da sprovede svim raspoloživim sredstvima, izjavio je poslanik ruske Državne dume Oleg Morozov.
(…)
Takođe je rekao i da bi zbog stupanja Finske i Švedske u sastav NATO Rusija mogla da pokrene pitanje i odbacivanja nenuklearnog statusa Baltičkog mora.

Prema analizi CrowdTangle alata kompanije Meta, samo ovaj članak je na portalu Webtribune do vremena pisanja ove analize ostvario više od 23.000 interakcija na društvenoj mreži Facebook. Članke o istoj izjavi Morozova objavilo je 15.5.2022. još 12 portala u regionu, uz slične naslove u kojima se tvrdi da je riječ o zvaničnoj odluci Rusije, Moskve ili Putina. Neki od naslova su:

Rusija poručuje Zapadu: Vratićemo NATO na granice iz 1997. godine svim raspoloživim sredstvima (Nulta tačka)

RUSI POSLALI PORUKU: Vratićemo NATO na granice iz 1997. godine svim raspoloživim sredstvima (Srbija javlja)

PUTIN ODLUČIO DA NEMA NAZAD: Povratak NATO na granice iz 1997. godine je strateški zadatak za Rusiju! (Kurir)

MOSKVA ODLUČILA I NEMA POVRATKA! BALTIK OSTAJE BEZ NENUKLEARNOG STATUSA? Iz Dume jasni, “Vratićemo NATO na granice iz ’97 svim raspoloživim sredstvima” Finska, Švedska, ko je još na udaru? (Informer)

Oleg Morozov Victorovich je poslanik ruske Državne dume, jedne od komora ruskog parlamenta. Državna duma dio je zakonodavne vlasti u Rusiji, a sastoji se od 450 članova/ica biranih na pet godina. Morozov je, dakle, samo jedan od 450 članova/ica Državne dume te njegove izjave ne predstavljaju nužno zvaničnu politiku Moskve, a sigurno ne predstavljaju zvanične državne odluke.

Pomenutu izjavu Morozov je dao za rusku novinsku agenciju Ria novosti, gdje je objavljena 13. maja 2022. Iako je Morozov zaista izjavio da je vraćanje NATO alijanse na granice iz 1997. godine “strateški cilj Rusije”, u samom članku Ria novosti ne tvrdi se da je to “odluka” Rusije.

NATO (North Atlantic Treaty Organization) je politički i vojni savez koji u vrijeme pisanja ove analize broji 30 zemalja članica. Od trideset postojećih članica, njih četrnaest Alijansi se pridružilo nakon 1997. godine. To su Češka (1999), Mađarska (1999), Poljska (1999),  Bugarska (2004), Estonija (2004), Letonija (2004), Litvanija (2004), Rumunija (2004), Slovačka (2004), Slovenija (2004), Albanija (2009), Hrvatska (2009), Crna Gora (2017) i Sjeverna Makedonija (2020). Širenje NATO alijanse nakon 1997. godine može se vidjeti iz mape koju je objavio BBC.

Slika: BBC.com

Rusija je 24. februara 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu napadom na više gradova u ovoj zemlji, a ruski predsjednik Vladimir Putin invaziju je nazvao “specijalnom vojnom operacijom” čiji je navodni cilj denacifikacija Ukrajine i sprečavanje navodnog genocida u Donbasu. Značajan dio ruskog narativa kojim se pokušava opravdati invazija ove zemlje na Ukrajinu uključuje i tvrdnje o tome da je širenje NATO saveza protivno “dogovoru” te da predstavlja prijetnju Rusiji. Kako je naš partnerski portal Raskrinkavanje iz Crne Gore naveo u analizi od 22.2.2022, ovaj narativ vezuje se za sovjetskog političara Mihaila Gorbačova.

Značajan element sukoba Ukrajine i Rusije koji datira iz 2014. godine jeste i činjenica da Rusija ne želi dozvoliti da Ukrajina postane članica NATO alijanse, što je Rusija i zahtijevala u decembru 2021. godine. Kako se navodi u članku od 2.2.2022. španskog lista El Pais, SAD i NATO odbili su zahtjev Rusije iz decembra 2021. i potpisivanje bilateralnog sporazuma o bezbjednosti u Evropi s Rusijom, kao i zatvaranje vrata budućem uključivanju Ukrajine u NATO.

Rusija jeste, dakle, ranije zahtijevala da NATO povuče ekspanziju, kao i snaga iz istočne Evrope i zaustavi dalji rast. Ipak, formulacije iz navedenih naslova ukazuju na postojanje aktuelne odluke, svojevrsne prijetnje da će Rusija koristiti sva raspoloživa sredstva u vraćanju NATO saveza na granice od 1997. godine. Tako nešto nije tačno. Takva odluka nije objavljena na zvaničnom kanalu Kremlja niti ju je neki/a ruski/a zvaničnik/ca javno saopštio/la.

Shodno navedenom, naslove u kojima se tvrdi da postoji zvanična odluka Rusije, Moskve ili Putina o korištenju svih sredstava u “vraćanju NATO-a na granice iz 1997.” ocjenjujemo kao dezinformaciju. Ovim člancima dajemo i ocjenu klikbejt, budući da se tvrdnje iz naslova ne nalazi u njihovom tekstu.

(Marija Ćosić i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)