Na portalu miss7 zdrava 1. septembra 2022. godine objavljen je članak opremljen naslovom:

Škola u Australiji dopustila učenici da se identificira kao mačka

Pozivajući se na Herald sun, miss7 zdrava navodi da je jedna privatna škola dopustila učenici da “ima identitet mačke” sve dok njeno ponašanje ne ometa druge učenike/ce, uz opasku da nije najjasnije šta to uopšte podrazumijeva.

 Herald Sun izvijestio je da škola nije izrijekom potvrdila da se djevojčica ponaša kao mačka, ali su za nju rekli da je iznimno bistra i da ovo nije prvi slučaj da neki od njihovih učenika ima problema s mentalnim zdravljem i tjeskobom zbog problema s identitetom. “Naš pristup je uvijek jedinstven prema svakom učeniku, uzimamo u obzir stručne savjete i dobrobit učenika”, navodi se u priopćenju škole iz Melbournea. “Čini se da nitko nema protokol za učenike koji se identificiraju kao životinje, ali pristup je takav da, ako to ne ometa nastavu, nitko nema ništa protiv”, rekla je osoba bliska obitelji djevojčice za Herald Sun.

U istom članku navodi se da se sličan slučaj desio u Brisbaneu.

Navodno se u školi u Brisbaneu dogodio sličan slučaj kada su četiri učenice počele hodati četveronoške i rezati rupe na svojim uniformama kako bi ostavile mjesta za svoje repove. Smatra se da su se djevojke identificirale kao lisice ili mačke. Te tvrdnje je iznio jedan roditelj za Courier Mail. Roditelj je izjavio da je jedna učenica vrisnula jer joj kolegica sjela na imaginarni rep, a na uniformi te iste učenice bila je rupa na mjestu gdje bi trebao biti rep. Škola je demantirala tvrdnje roditelja.

U članku se prenosi i komentar Ralpha Babeta, člana australskog parlamenta, koji je rekao da je cijela priča posljedica “djelovanja radikalne ljevice koja je neobuzdana i nekontrolirana u društvu”. Ostatak teksta sadrži objašnjenje subkulture Furry fandom, formirane oko antropomorfnih životinjskih likova u koje se ljudi prerušavaju te mišljenja psihologa o ovoj pojavi.

Iste tvrdnje prenijeli su i portali Svakodnevno (.me), JOOMBOOS, dok je portal Teen 385 u članku o učenici iz Melbournea dodao i komentare usmjerene protiv prava transrodnih osoba da se identifikuju kako žele.

Postalo je normalno da se danas svatko identificira onako kako on to želi. Postalo je problem nekome se obratiti jer se osobe smatraju uvrijeđenima kada im kažeš ‘ona’, a ta se osoba odlučila identificirati kao ‘on’ ili ‘oni’. Ili u ovom slučaju, kao mačka.

Koji je pravilan način za obratiti se nekome tko se identificira kao mačka? Stavljanje etiketa na sve je postalo jako popularno. Svatko bira kako se želi identificirati i kako želi da mu se drugi obraćaju te koje će biti njegove zamjenice. Tako Sam Smith više nije on, nego oni, a Demi Lovato svakih pola godine mijenja svoje zamjenice. Mnogi su zbunjeni ovim trendom, koji još nije toliko zaživio kod nas, ali ipak polako dolazi.

Ova priča širila se i na društvenim mrežama (link, link), takođe uz negativan stav prema LGBT osobama, s posebnim akcentom na transrodne identitete s kojima se u ovim objavama povlače paralele.

Ali nemojte misliti da je sve to samo u glavama mlađih adolescenata. Jer već prilično dugo u mnogo zapadnih zemalja javno su aktivni i „human pups“ – „zoomorfne“ kreature koje ustrajno traže i svoju povorku ponosa, budući da ih konzervativci iz već etablirane LGBTQI+ zajednice ne puštaju u svoju, što nije u redu, zar ne? Jer zašto se „ljudi-psići“ ne bi slobodno i „ponosno“ rastrčali po gradskim ulicama i parkovima. Ako nam „obični“ homoseksualci mogu javno pokazivat svoje gole guzice, zašto „pristojno“ obučeni ljudi-psići ne bi zalajali našim ulicama i trgovima, parkovima? Vidi li netko razlog za ovakvu diskriminaciju?

Odakle su ove priče potekle?

Priče o učenicama koje se identifikuju kao mačke potekle su s Herald suna i Courier maila, tabloida u vlasništvu osnivača News Corp Australia Ruperta Murdocha.

Tvrdnje o četiri učenice koje su počele “hodati četveronoške i rezati rupe na svojim uniformama kako bi ostavile mjesta za svoje repove” Courier mail objavio je u martu ove godine. Autorica članka Kylie Lang navodi da joj je više nepovezanih izvora reklo da nekoliko učenica u Brisbane Girls Grammar School simulira hodanje na četiri noge i liže ruke poput šapa te da je jedna od njih čak izrezala rupu na svojoj uniformi “kako bi smjestila nevidljivi rep”.

Iako se autorica poziva na više izvora, nijedan od njih nije imenovan. Jedan je navodno majka djeteta koje pohađa školu, drugi žena koja je prisustvovali večeri na kojoj se navodno pričalo o ovom slučaju, a treći je opisan kao “insajder” u školi.

U članku se navodi i da su iz škole saopštili da nisu upoznati s tim da se učenice identifikuju kao “furries”.

Girls Grammar nije odgovorio na moja konkretna pitanja o “furries”, ali portparolka direktorice Jacinde Euler rekla je da škola “nije upoznata da postoje učenice koji se identifikuju kao “furries” i da ne želi dalje komentarisati”.

Još je manje detalja koji bi mogli potvrditi slučaj iz Melbournea, budući da nije imenovana čak ni škola u kojoj se on navodno desio.

Ovu priču objavio je Herald sun u avgustu 2022. godine. Autorica članka Susie O’Brien ne pominje ime škole, već samo da je riječ privatnoj školi. U članku se navodi da je izvor blizak porodici djevojčice rekao da škola podržava njen pretpostavljeni identitet sve dok radi svoje zadatke. Herald sun je navodno kontaktirao i školu.

Škola nije potvrdila upis, ali je rekla da imaju učenike “s nizom problema, od mentalnog zdravlja, tjeskobe ili problema s identitetom”.

“Naš pristup uvijek je jedinstven za učenika i uzet ćemo u obzir stručne savjete i dobrobit učenika”, rekli su iz škole.

Ovaj se medij u članku pozvao i na pomenuti slučaj iz Brisbanea, uz napomenu da škola nije potvrdila ove navode, te na slučajeve iz Sjedinjenih Američkih Država.

Da li su ove tvrdnje utemeljene?

Kao što smo prethodno naveli, Courier mail u članku navodi da Brisbane Girls Grammar School nije upoznata da postoje učenice koji se identifikuju kao “furries”. Raskrinkavanje je poslalo upit školi povodom ovih tvrdnji. Dobili smo identičan odgovor.

Upitom smo se obratili i Ministarstvu obrazovanja Queenslanda.

U odgovoru koji nam je 27.10. poslala portparolka ove institucije navedeno je da Ministarstvo nije upoznato s ovim ni sličnim slučajevima.

Ministarstvo obrazovanja nije zaprimio izvještaje ni od jedne škole u vezi s učenicima/ama koji/e se identifikuju kao životinje ili “furries”.

Članak Courier maila prenijeli su brojni mediji. ABC Media Watch je u osvrtu na ovu priču ukazao na nedostatak dokaza da se navedeni slučaj desio. Ovaj medij navodi, između ostalog, i da su učenice škole na TikToku nakon objavljivanja članka komentarisale ove navode s podsmijehom.

Kada je riječ o slučaju učenice iz privatne škole u Melbourneu koja se navodno identifikuje kao mačka, Herald sun, koji je izvor priče, nije odgovorio na naš upit o kojoj se školi konkretno radi. Nisu nam odgovorili ni iz Ministarstva obrazovana Viktorije da li su upoznati s ovim ili sličnim slučajevima.

I ova je priča izazvala pažnju drugih medija u Australiji. 6news u članku objavljenom 21. avgusta navodi da nema dokaza da se slučaj zaista desio, te ukazuje da su se slične priče koje su ranije kružile internetom ispostavile kao netačne.

Priče o učenicima koje se identifikuju kao mačke odranije su prisutne na društvenim mrežama i u medijima. Portal OUT In Perth u svom članku ovu pojavu opisuje kao “urbani mit” koji se redovno pojavljuje u SAD-u.

Osnovna priča jeste da se učenici/e identifikuju kao mačke, a dio školskog okruženja prilagođava se njihovim posebnim potrebama. Često se tvrdi da se kutije s pijeskom za mačke postavljaju u unisex kupatila ili da se stolovi u kantini spuštaju kako bi studenti/ce mogli jesti kao životinje.

Postoji jasna veza između protivljenja da transrodne osobe imaju pristup toaletima ili svlačionicama i nevjerovatnih priča o učenicima/ama koji se identifikuju kao mačke.

Priče o postavljanju kutija s pijeskom za mačke u školama posebno su popularne u SAD-u, gdje se tvrdilo da su takvi slučajevi zabilježeni u nekoliko saveznih država: Pennsylvaniji, Iowi, Wisconsinu, Michiganu, Sjevernoj Karolini i Tennesseeju. Sve su ove tvrdnje opovrgnute.

O fenomenu širenja ovih glasina nedavno je pisao i NBC news. Kako navodi ovaj medij, najmanje 20 republikanskih političara širilo je ove tvrdnje, a svi školski okruzi koje su političari spominjali za NBC News su, ili u javnim izjavama, ove navode okarakterisali kao neistinite. Ovaj medij objašnjava i subkulturu “furries”.

Postoji stvarna subkultura ljudi poznatih kao “furries”, zajednica djece i odraslih koji  oponašaju antropomorfizirane životinjske likove. Ali velika većina njih se i dalje identifikuju kao ljudi, iako ponekad preuzimaju likove nalik životinjama i na kratko vrijeme igraju takve uloge, kako navode i stručnjaci i sami “furries”, od kojih je jedan primijetio da na okupljanjima “furriesa” nema kutija za otpatke. Tri “furriesa” školskog uzrasta rekla su za NBC News da su se ponekad  preoblačila u školi, obično noseći samo dio svog kompletnog kostima, recimo, maske ili rukavice koje izgledaju poput šapa, ali nikad nisu čule da je neki krzneni tražio kutiju.

To nije spriječilo kruženje takvih glasina po društvenim mrežama, gdje su se ponavljale poput gluhih telefona, često uz tvrdnje da je “prijatelj-mog-prijatelja” navodno vidio takve stvari iz prve ruke. I to nije spriječilo neke političare da preuzmu ove tvrdnje i iskoriste ih kako bi uzbunili ljude govoreći da će zaštita LGBTQ učenika/ca dovesti do ovoga.

Neutemeljene tvrdnje o učenicama koje se identifikuju kao mačke i na našem govornom području iskorištene su za širenje transfobije, što je očigledno u članku portala Teen 385 te u objavama Facebook korisnika/ca.

Tvrdnju da su četiri učenice u Brisbane Grammar School počele da se identifikuju kao životinje i hodaju četveronoške, objavljene na portalu miss7 zdrava, ocjenjujemo kao lažnu vijest, budući da navedena škola i Ministarstvo obrazovanja Queenslanda nisu upoznati s ovim slučajem.

Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da se jedna učenica u privatnoj školi u Melbourneu identifikuje kao mačka. U ovom slučaju ne postoje dokazi koji bi potvrdili ove navode.

Ostala pojavljivanja ovih tvrdnji dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.