Foto: Screenshot/ TSN
Na Facebook stranici Kompletno Rusko Naoružanje 12.10.2022. godine objavljena je fotografija povrijeđene žene, uz snimak koji prikazuje kako ista žena pokušava napraviti sliku telefonom dok joj vojno lice ukazuje medicinsku pomoć. U opisu snimka insinuira se da se radi o lažiranju i sceniranju stradanja:
OVO OBAVEZNO VIDETI: “Snažan” snimak iz Kijeva sa “okrvavljenima” i “teško ranjenima” nakon raketnog napada na Kijev
„Uslikajte, Andrej Andrejeviču, poslaću sestri u Rusiju.”
Ova objava je, do datuma pisanja ove analize, skupila 29.000 pregleda i podijeljena je više od 260 puta. Isti snimak je, uz eksplicitne tvrdnje da prikazuje “glumce u Kijevu” koji se pretvaraju da su povrijeđeni, objavljen i na nizu drugih Facebook i Twitter profila.
Najstarije pojavljivanje ove tvrdnje pronašli smo na Telegram kanalu Svi Srbi, gdje je objavljena 12. oktobra ujutro.
Šta su činjenice?
Ruske snage su 10. oktobra izvele zračne napade na nekoliko velikih ukrajinskih gradova, među kojima je i Kijev. U članku Reutersa od 11. oktobra navodi se da je riječ o najvećim zračnim napadima od početka ruske invazije na ovu državu, koji su rezultirali pogibijom civila i obustavljanjem struje. Prema informacijama koje je objavio Kyiv Independent, najmanje je pet ljudi ubijeno, a 12 povrijeđeno u zračnom napadu na glavni grad Ukrajine.
Fotografija povrijeđene žene koja je objavljena na stranici Kompletno Rusko Naoružanje nastala je u Kijevu 10. oktobra, a zabilježio ju je fotograf Associated Pressa Efrem Lukatsky.
U opisu fotografije navodi se:
Ljudima je pružena medicinska pomoć na mjestu ruskog granatiranja, u Kijevu u Ukrajini, u ponedjeljak, 10. oktobra 2022.
Lukatsky je objavio i fotografije drugih povrijeđenih ljudi koji se mogu vidjeti na snimku. Sudeći prema fotografijama i snimku, dalo bi se zaključiti da je većina ljudi na tom mjestu zadobila lakše tjelesne povrede.
Tvrdnjama o tome kako sporni videosnimak prikazuje “glumce” bavio se i italijanski fact-checking portal Open u analizi od 14.10.2022. godine. U njoj se objašnjava kako na snimku povrijeđena žena govori jednom od muškaraca koji stoje u njenoj blizini da je slika kako bi mogla poslati fotografiju svojoj sestri koja živi u Rusiji.
To što žena želi uslikati svoje povrede i poslati tu sliku svojoj sestri ni na koji način ne dokazuje da je “glumica” ili da su povrede lažirane. Moglo bi se reći da je obavještavanje bliskih članova porodice o traumatičnim događajima uobičajena pojava.
U analizi Opena također se navodi da postoje i drugi snimci s lica mjesta, zabilježeni nekoliko trenutaka ranije. Na jednom od njih vidi se ista žena u poprilično rastresenom stanju:
Scena sa snimka slijedi drugu, gdje se i njoj [ženi] i muškarcu s njene desne strane i dalje ukazuje medicinska pomoć.
(…)
Dok ju je ukrajinska vojska liječila, žena pokazuje nešto što izgleda kao krpa natopljena njenom krvlju. I u ovom slučaju u prevodu nam je pomogao govornik ukrajinskog jezika: žena priča o svojoj krvi, dok vojnik pokušava da je smiri, pokazujući da je i on sav krvav i da ona ne treba da brine.
Ovaj snimak može se, između ostalog, pronaći i u reportaži ukrajinskog medija TSH od 12. oktobra. Kako se navodi u članku koji je njihov portal objavio 16. oktobra, žena na snimku zove se Aleksandra Kiseljova, a mladić koji joj pomaže je 19-godišnji Aleksandar Mirošičenjko.
Dakle, ne postoje nikakvi dokazi koji bi ukazali na to da su povrijeđeni civili lažirali svoje povrede ili da su “glumci”. Snimak koji kruži na društvenim mrežama ne dokazuje apsolutno ništa.
Tvrdnje o “lažiranju” povreda i pogibija ukrajinskih civila dio su većeg propagandnog narativa kojim se nastoji opravdati ruska agresija na ovu nezavisnu i suverenu državu, kao i minimizirati ratni zločini koje je počinila ruska vojska.
Shodno činjenicama, tvrdnje i insinuacije o tome kako su civili na snimku “glumci” ili su “lažirali” svoje povrede, prvobitno objavljene na Telegram kanalu Svi Srbi, ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere.
Sva prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)