Protesti povodom smrti Mahse Amini, koju je uhapsila “policija za moral” u Iranu, bili su tema intenzivnog medijskog izvještavanja širom svijeta. Istovremeno su se na društvenim mrežama na našem govornom području pojavile objave u kojima se tvrdi ili insinuira da su protesti, ustvari, rezultat djelovanja zapadnih vlada koje nastoje srušiti iranski režim.

Na “zavjerološkom” Facebook profilu Azra Pašić 20.9.2022. objavljeno je nekoliko snimaka protesta, uz sljedeći opis:

Demonstracije zbog smrti Mahse Amini, 22-godišnje žene koja je umrla nakon što ju je uhapsila policija za moral, danas se šire na nekoliko iranskih univerziteta, posebno u Teheranu.

Ne mogu se oteti dojmu da je ovo bio način da i tamo zatalasaju za pad vlade. Možda griješim.

Nešto jasniju insinuaciju podijelio je popularni teoretičar zavjere koji objavljuje sadržaj pod imenom Marko Kraljevic – cetvrti. Na ovom Facebook profilu 28.9.2022. objavljen je kolaž simbola velikih protesta u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) proteklih decenija, a za koje se u “zavjerološkim” krugovima često tvrdi da su bili režirani “izvana”:

Otvorene optužbe da je za proteste kriv Zapad objavljene su na jednom Facebook profilu 27.9.2022. godine, uz mizogine uvrede:

Evo ga zapad je dosao i u Iran muslimansku zemlju gdje se zna kako zena treba da se ponasa. A ne ko nase zene koje su uzas cast normalnima koje su jos ostale i imaju nekakve vrijednosti. Neces u Iranu vidjeti da zena nosa minice, pokaziva sise, ide u nocne klubove izlaske, ta nemoralna mjesta medju sljamove j deb..ile. Zena mora biti kao biser u skoljci, a ne skoljka u koju svaka budala moze uci. Nije mi jasan ovaj prosvjed zena u Iranu??? Zivite u muslimanskoj zemlji ne u zapadnoj demokratiji gdje je svaki oblik nemorala dozvoljen. Slazem se da nije bas normalno da zena je pokrivena preko ociju, i da nosi to crno na sebi. Treba da bude normalno obucena da se nista ne vidi. Samo njen muskarac smije da vidi njenu zenstvenost ne ostali stakori i parcovi. A kamoli da u Iranu smije imat prijatelje muske, ili da prica sa njima. To su normalni zakoni. Zato u Iranu ima morala, kod nas ovdje na balkanu dosla je neka bolesna zapadna moda gdje su nase zene postale ove moderne bolesne europljanke supljeg mozga. Ne vidim ovdje nikakav problem u Iranu. To su zakoni, a zakoni se moraju postovat i slusat. Da su ti zakoni kod nas, brakovi bi bili svetinja, i znalo bi se sto ti je dozvoljeno, a sto nije. Kod nas opcenito na balkanu svako svakog laze, mulja, vara i cini sve oblike gadosti. Podrska Iranu kao drzavi a ove zene sto traze nekakva glupa prava koja ne vide da su losa za njih treba da prestanu. Ili da odu u dojcland nigdjezemsku gdje su ljudi nadrogirani zombiji i otekli od nemorala i bolesti. Ali ljudi danas zele divne brakove, veliku ljubav, sjajnog partnera a prihvacali bi nemoral i destrukciju nekakvu glupu slobodu. Ne mozes zivjet kao svinja, a ocekivat da te postuju kao lava.

Na Facebooku se mogu pronaći druge objave u kojima se tvrdi ili insinuira da su zapadne države “krivci” za proteste i da su protesti spin i distrakcija. Također, pojedini se mediji optužuju da lažu o događajima u toj zemlji (1, 2, 3 ,4, 5, 6).

Slični navodi mogu se pronaći i u mnogobrojnim komentarima ispod objava medijskih izvještaja na društvenim mrežama (1, 2, 3).

Šta se dešava u Iranu?

Mahsa Amini bila je 22-godišnja žena koju je iranska “policija za moral” uhapsila u Teheranu 13. septembra jer navodno nije bila propisno obučena. Kako se navodi u članku portala Radio Slobodna Evropa od 15.9.2022. godine, nekoliko sati nakon hapšenja njena porodica je informisana da se Amini nalazi u bolnici, a nekoliko osoba je poslije kazalo da su svjedočile njenom premlaćivanju u policijskom kombiju.

Policija je tvrdila da Amini nije premlaćena, već da je bila prebačena u centar za “reedukaciju” o hidžabu i da je doživjela iznenadne poteškoće sa srcem, navodi se u članku.

U članku objavljenom na portalu Guardian 16.9.2022. godine navodi se da porodica Amini tvrdi da je ona bila u komi kada su došli u bolnicu, a doktori/ce su im rekli/e da je doživjela moždanu smrt. Porodica odbacuje mogućnost da je Mahsa Amini preminula od srčanog udara, jer je, kako navode, bila zdrava i mlada žena koja nije imala nikakvih srčanih poteškoća.

Nešto manje od mjesec prije ovog događaja iranski predsjednik Ebrahim Raisi potpisao je naredbu kojom se provodi novi zakon o hidžabu i čednosti, čime su uvedene nove restrikcije za odijevanje žena. Ovog ljeta nekoliko žena je uhapšeno jer su se protivile prisilnom nošenju hidžaba.

Mahsa Amini preminula je 16. septembra, tri dana nakon što je uhapšena, a njena smrt podstakla je proteste u Teheranu. Protesti su se ubrzo počeli širiti i održani su u više od 100 iranskih gradova, a demonstranti/kinje su, osim zbog prava žena, protestovali/e i zbog siromaštva i generalnog nezadovoljstva načinom na koje je organizovano iransko društvo.

Iranske vlasti su krajem septembra blokirale pristup Instagramu i Whatsappu u pokušaju da obuzdaju proteste, za koje tvrde da su ih isplanirali SAD i Izrael.

Prema podacima iranske organizacije za ljudska prava, od 2.oktobra do sada u protestima je živote izgubilo 92 ljudi.

Teokratski režim

Islamska Republika Iran formirana je 1979. godine nakon konzervativne revolucije koja je oborila monarhiju u toj zemlji. Kako je objašnjeno u članku enciklopedije Britannica, protesti protiv tada aktuelnog režima počeli su 1978. godine, nakon godina nezadovoljstva ekonomijom i društvenim uređenjem države. Vladine snage ubile su veliki broj ljudi u obračunima s demonstrantima/kinjama, što je dodatno pojačalo bijes naroda i intenzitet protesta.

U februaru 1979. godine stari režim je pao. U aprilu iste godine vođa revolucije Ruhollah Khomeini, poznatiji kao Ajatolah Homeini, nakon održanog referenduma proglasio je Iran islamskom republikom, navodi se u članku Britannice. Nakon toga, političari koji su zagovarali progresivne stavove sklonjeni su s pozicija moći, a Iran se vratio konzervativnim vrijednostima.

U teoriji, iranski režim je kombinacija islamske teokratije i demokratije. Kako je objašnjeno u članku portala BBC na srpskom od 18.6.2021. godine, građani/ke na izborima biraju predsjednika države i zastupnike u državnom parlamentu. Ipak, postoje institucije koje građani/ke ne biraju. Njih kontroliše vrhovni vođa i građani/ke nemaju nikakav utjecaj na njihov izbor.

Kako je objašnjeno u spomenutom članku, vrhovni vođa je najmoćnija osoba u državi. Prvi vrhovni vođa bio je upravo spomenuti predvodnik revolucije Ruhollah Khomeini, a sada je na toj poziciji njegov nasljednik Ali Hamnei. Vrhovni vođa kontroliše oružane snage, imenuje prvog čovjeka pravosuđa, članove utjecajnog Savjeta čuvara revolucije i šefove državnih TV i radiostanica. Detaljnije o iranskom državnom sistemu i institucijama možete čitati u spomenutom članku BBC-a na srpskom.

Iako se u Iranu izbori održavaju svake četiri godine, smatra se da izborni sistem u toj državi ne odgovara međunarodnim standardima demokratije, dijelom zbog uticaja Savjeta čuvara, neizabranog tijela koje diskvalifikuje sve kandidate koje smatra nedovoljno lojalnim režimu.

Iranski pravni sistem zasnovan je na šerijatskom zakonu. Njihov krivični zakon, između ostalog, predviđa iznimno nasilne fizičke kazne, uključujući i smrtnu kaznu za širok spektar djela –od preljube do konzumiranja alkohola.

Prema podacima organizacije Amnesty International, djevojčice od devet i dječaci od 15 godina mogu biti osuđeni na smrtnu kaznu. Najmanje 73 maloljetnika smaknuto je između 2005. i 2015. godine u Iranu, navodi se na web stranici ove organizacije.

Kako stoji na stranici ove organizacije, brojna ljudska prava oduzeta su ili ograničena za građane i građanke Irana. Žene, LGBT zajednica i etničke i religijske manjine česta su meta diskriminacije i nasilja. Također se navodi da se u Iranu sudski izriču kazne bičevanjem, amputacijama i osljepljivanjem, a da se smrtna kazna široko koristi kao oružje represije.

Protesti – inscenirani događaji ili borba za prava?

Stotine videosnimaka koji kruže internetom prikazuju hiljade ljudi na ulicama Irana, a medijski izvještaji tvrde da se njima pridružuju i među sobom organizovani studenti i studentice, pa čak i srednjoškolci i srednjoškolke (1, 2, 3,).

Osim tvrdnji iranskih vlasti, koje krive SAD i Izrael za planiranje i režiranje protesta, i korisnika/ca društvenih mreža koji/e podržavaju ove tvrdnje, ne postoje nikakvi konkretni izvještaji koji bi ukazali na to da su protesti režirani ili planirani “izvana”.

Iako su zvaničnici pojedinih zapadnih zemalja, kao i stručnjaci za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima, javno osudili smrt Mahse Amini, ne postoji ništa što bi ih vezalo za organizovanje ili upravljanje protestima.

Važno je naglasiti da ovo nisu prvi masovni protesti u Iranu proteklih godina. Antirežimski protesti u ovoj državi održavali su se, između ostalog, 1999, 2009, 2011, 2017, 2019, 2020. i 2021. godine. Režim se u gotovo svim slučajevima nemilosrdno obračunavao s demonstrantima/kinjama.

Iako se ne može reći da li će druge države, odnosno njihove vlade, pokušati steći neku vrstu političke ili ekonomske koristi od građanskih nemira u Iranu, tvrdnje da strane agenture stoje iza započinjanja i organizovanja protesta neutemeljene su. Takve insinuacije su i zlonamjerne, jer nipodaštavaju odluku demonstranata/kinja u Iranu da rizikuju svoju bezbjednost i živote u protestima za svoja prava i prava svojih porodica, prijatelja/ica i sugrađana/ki. Istovremeno se implicitno pravda nasilje protiv demonstranata/kinja, a ovakvim se tvrdnjama navodi i na zaključak da nemaju stvarnog razloga da protestuju.

(Ismar Milak i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)