Na društvenim mrežama vidljiv je trend recikliranja starih dezinformacija, koje stavljanjem u aktuelni kontekst ponovo dobijaju na svojoj (bez)vrijednosti.
Tako je na Instagramu objavljen post sa kojim se podsjeća na tekst Informera iz 2018. godine, koji je tada objavljen pod naslovom: “CRNOGORCI IZBACILI SVE SRPSKE PISCE IZ ŠKOLA! Bruka – najstrašnije antisrpsko NASILJE REŽIMA MILA ĐUKANOVIĆA!”
U Instagram postu, između ostalog, piše:
“Mnogi pjesnici, koji su godinama bili u školstvu, su izbačeni iz nastavnog plana i programa samo zato što su se izjašnjavali kao Srbi.”
Dezinformacija da su srpski pisci izbačeni su iz svih obaveznih lektira i čitanki u Crnoj Gori nije bila tačna ni kada je objavljena, a ni danas.
Kao što se lako može potvrditi uvidom u važeći obrazovni program za osnovce i srednjoškolce, srpski pisci o kojima je riječ nijesu “izbačeni iz škola”.
U program za osmi i deveti razred osnovne škole uvršten je Aleksa Šantić, učenici petog i osmog razreda čitaju Desanku Maksimović, dok učenici gimnazije, uz Šantića i Maksimović, čitaju i Branka Radičevića, ali i brojne druge srpske pisce koji se nalaze na spisku. Srpski pisci su dio programa predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost i u srednjim stručnim školama. Iz programa nije izbačen ni Petar II Petrović Njegoš, kako se tvrdi u postu na Instagramu. Naprotiv, Njegoševa djela su čak dio obavezne lektire. Iako je tačan podatak da se u programu nalaze autori poput Kemala Coca ili Kemala Musića, oni nijesu u program uvršteni umjesto navedenih srpskih pisaca.
Kako je objašnjeno u programu, u okviru nastave književnosti dat je spisak predloženih tekstova koji je napravljen “na osnovu kriterijuma estetske vrijednosti i primjerenosti tekstova uzrastu učenika i njihovom kulturnom i životnom iskustvu”. Nastavnika, kako se dodaje, spisak ne ograničava.
Program školske lektire u Crnoj Gori mijenjao se više puta u posljednje dvije decenije, a osim klasika nacionalne i svjetske književnosti, svoje mjesto u programima našla su i djela popularne književnosti za djecu i mlade. Profesori su ranije objasnili da su promjene bile nužne u skladu s razvojem društva i samih učenika, a iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva su rekli da se značajna promjena u paradigmi nastave književnosti desila reformom obrazovanja, koja je započeta 2003. godine.
Ova objava dobija ocjenu – dezinformacija. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Zbog korišćenja iznova već objavljenih informacija, bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi, objavu ocjenjujemo i kao reciklažu. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcima konzumenta medijskog sadržaja.
