Mediji iz cijelog svijeta, pa tako i iz našeg regiona, intenzivno izvještavaju o ratu u Ukrajini. Neki mediji nastoje o tamnošnjim dešavanjima izvještavati odgovorno, tačno i etično. Pojedini mediji, pak, u svom izvještavanju otvoreno se svrstavaju na stranu ruske ratne propagande, promovirajući Putinove tvrdnje o “denacifikaciji” Ukrajine i sprječavanju navodnog genocida u Donbasu.

U takvim izvještajima, invazija na Ukrajinu opisuje se izrazima poput “specijalna vojna operacija u Donbasu” i “kontraofanziva”, ruska vojska kao “oslobodilačka”, a ruska ratna dejstva nastoje se minimizirati i prikazati u pozitivnom svjetlu.

Na našem podneblju u širenju ovog narativa učestvuju proruski orijentirani mediji, uglavnom iz Srbije. Tako se, recimo, na portalu Srbija danas, u više navrata, u više odvojenih članaka, tvrdilo da Rusija u Ukrajini provodi “kontraofanzivu”:

Mapa koja pokazuje šta je sve zazuela ruska kontraofaniziva

Nezavisni kolektiv iz Bugarske koji se bavi ratnim sukobima, mapama i izveštajima s ratnih događanja na “Tviteru” je objavio mapu na kojoj se najbolje vidi koliko je daleko stigla vojska ruske kontraofanzive. (24.2.2022.)

Čak i Čečeni pomažu Ruskoj kontraofanzivi

Na društvenim mrežama osvanula je slika oklopnog vozila GAZ Tigar sa uopečatljivom oznakom Nacionalne garde Čečenije, kojom komanduje čenski lider Ramzan Kadirov. Inače tri dana pre početka invazije velika kolona čečenskih boraca viđena je uz ukrajinsku granicu.(24.2.2022.)

Ranije su Poljska, Estonija, Litvanija i Letonija aktivirale NATO-ov čan 4 kako bi se pokrenule konsultacije unutar saveza o ruskoj kontraofanzivi na Ukrajinu. (25.2.2022.)

Mjanmar podržao rusku kontraofanzivu

Mjanmar je rekao da podržava kontraofanzifu Rusije na Ukrajinu.(25.2.2022.)

SPECNAC U KIJEVU
(…)
Ukrajinska armija sada šalje svoje glavne borbene tenkove T-64BV da se suprotstave ruskoj kontraofanizivi (25.2.2022.)

U podnaslovu članka objavljenog 24. februara navodi se i da je ruska “oslobodilačka vojska” postigla veliki uspjeh.

Mnogobrojni portali također su prenijeli i saopštenje ruskog Ministarstva odbrane od 24. februara, u kojem se navodi da su samoproglašene narodne republike Donjeck i Lugansk, uz podršku ruske avijacije, pokrenule “kontraofanzivu” protiv ukrajinskih snaga (1, 2, 3, 4, 5).

Šta su činjenice?

Uprkos propagandnim tvrdnjama da su trenutna dešavanja u Ukrajini “kontraofanziva Rusije”, činjenica je da Rusija vrši napad na ovu zemlju i time grubo krši međunarodno pravo.

Ruski zvaničnici tvrdili su da je njihovo korištenje sile u Ukrajini opravdano prema Članu 51 Povelje Ujedinjenih naroda, koji propisuje pravo svake članice Ujedinjenih naroda na individualnu ili kolektivnu samoobranu. No, Ukrajina nije počinila oružani napad na Rusiju ili bilo koju drugu državu članicu UN-a, niti je prijetila takvim napadom. Sa druge strane, napadom na Ukrajinu Rusija direktno krši Član 2, stav 4 Povelje UN, koji zahtijeva od država članica UN-a da se suzdrže od “upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države”.

Narativ o “kontraofanzivi” nastoji se od strane ruskih zvaničnika potkrijepiti tvrdnjama o navodnom genocidu u Donbasu za koji se tvrdi da ga provode ukrajinske vlasti nad ruskim stanovništvom u Donbasu.

Ipak, Posebna promatračka misija OSCE-a u Ukrajini nije pronašla dokaze o masovnim ciljanim ubistvima civila u regiji Donbas.

Tvrdnje o tome kako su milicije tzv. LNR i DNR uz pomoć ruske vojske pokrenule “kontraofanzivu” protiv ukrajinskih snaga također su manipulativne.

Kako se navodi u članku Reutersa objavljenom 18.2.2022, Rusija je tada izrazila zabrinutost zbog pojačanja granatiranja u istočnoj Ukrajini, tvrdeći da ukrajinske snage krše mirovne sporazume. Ukrajina je negirala optužbe za granatiranje civila i kršenju mirovnih sporazuma, optuživiši Moskvu za sprovođenje “informacionog rata”.

U članku je također objašnjeno da se ukrajinske snage i proruski separatisti sukobljavaju u Donbasu od 2014. godine, što je dovelo do smrti oko 15.000 ljudi.

Kako se navodi u članku portala Fortune od 17. februara, tačno je da se granatiranje u istočnoj Ukrajini intenziviralo u ovom periodu, pri čemu su proruski separatisti krivili ukrajinske snage, a ukrajinska vojska pobunjenike. No, sve se ovo dešavalo u trenutku kada je Rusija već rasporedila oko 190.000 vojnih trupa na granici sa Ukrajinom. Štaviše, Rusija je počela da gomila vojne trupe na granici sa Ukrajinom još u decembru 2021. godine, mjesecima prije optužbi za granatiranje u Donbasu, a svakako prije nego je Rusija priznala nezavisnost samoproglašenih LNR i DNR.  Ovo priznanje iskorišteno je za početak invazije na Ukrajinu, nakon što su tzv. LNR i DNR 23. februara od Putina zatražile vojnu pomoć.

Optužbe za granatiranje su, dakle, bile obostrane, ali nijedna “verzija” još nije potvrđena iz nezavisnih izvora. Sa druge strane, u trenutku kada je Lavrov ustvrdio da se u Donbasu dešava “napad ukrajinske vojske”, ova je država i dalje intenzivno pokušavala da krizu riješi diplomatskim putem, zajedno sa zemljama EU i NATO.

Dakle, ne postoje dokazi da su ukrajinske snage izvršile ofanzivu na pobunjeničke republike, a cijela je priča bila podržana i potvrđena isključivo od strane pobunjeničkih “milicija”, te zvaničnika Rusije – države koja je u tom trenutku već imala skoro 200.000 vojnika na granici sa Ukrajinom.

Dakle, tvrdnje da Rusija u Ukrajini sprovodi “kontraofanzivu”, ili pak da je njeno vojno dejstvo u ovoj državi “pomoć kontraofanzivi snaga LNR i DNR” nemaju utemeljene u činjenicama. Riječ je o još jednom primjeru promoviranja narativa u kojem se ruska vojska nastoji prikazati kao “oslobodilačka”, a ciljevi invazije prikazati kao “specijalna operacija pomoći Donbasu”.

“Kontraofanziva” nije navedena kao razlog povlačenja crnogorske ambasadorke iz Ukrajine

Osim što je u svojim člancima usvojio izraz “kontraofanziva”, portal Srbija danas ovaj izraz pripisuje i akterima koji ga nisu upotrijebili. Tako se u jednom od članaka navodi da je ambasada Crne Gore povukla svoju ambasadoricu iz Kijeva zbog “kontraofanzive ruskog stanovništva”:

Crna Gora povukla ambasadora iz Kijeva

Crna Gora je povukla ambasadora u Ukrajini Dragicu Ponorac zbog, kako se navodi, kontraofanzive ruskog stanovništva, saopšteno je danas iz Ministarstva spoljnih poslova. (25.2.2022.)

Ipak, u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova od 24.2.2022. godine taj izraz se ne upotrebljava:

Usljed vojnih akcija Rusije i usložnjavanja situacije, obavještavamo javnost da je ambasadorka Dragica Ponorac povučena iz Ukrajine, te da se u našoj ambasadi u Kijevu trenutno nalazi lokalno osoblje. Od ranog jutra, Ambasada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa našim građanima koji se nalaze u Ukrajini, od kojih su pojedini izrazili interesovanje da napuste zemlju. Budući da su ukrajinske vlasti informisale da je vazdušni saobraćaj zatvoren, iz Ambasade ističu da je povratak moguć kopnenim putem, međutim istovremeno upozoravaju da su putevi opterećeni usljed velikog broja građana koji žele da napuste grad.

Trenutna dejstva ruske vojske u Ukrajini predstavljaju, dakle, invaziju i vojni napad na teritorijalni integritet suverene, međunarodno priznate države, a ne “kontraofanzivu” ili “oslobađanje”.

Shodno činjenicama, članke u kojima se ruska invazija na Ukrajinu opisuje kao kontraofanziva ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da je ruska vojska u Ukrajini “oslobodilačka”.

Ocjenu lažna vijest dobija i tvrdnja da su iz MVP Crne Gore tvrdili da su povukli ambasadoricu iz Kijeva zbog “kontraofanzive ruskog stanovništva”.

Tvrdnju da su 24. februara samoproglašene LNR i DNR uz pomoć ruske vojske pokrenule “kontraofanzivu” na ukrajinske položaje ocjenjujemo kao dezinformaciju.